Image Alt

Al Jazeera o freelancerima u BiH

Al Jazeera o freelancerima u BiH

Hiljade samostalnih radnika različitih profila u BiH tvrde da u zemlju godišnje unesu milione eura, ali i dalje nemaju adekvatan status.

Pavao Zornija iz Sarajeva jedan je od nekoliko hiljada freelancera u Bosni i Hercegovini koji traže da im vlada prizna neki oblik radnog statusa, jer u javni budžet godišnje uplate stotine hiljada eura poreza, od čega sada nemaju nikakve koristi.

Freelanceri ili samostalni radnici različitih profila koji svoje intelektualne usluge nude klijentima, najčešće preko interneta, podigli su svoj glas nakon što ih je Porezna uprava Federacije BiH, jednog od dva entiteta u zemlji, 2018. godine pozvala da plate porez na prihode koje ostvaruju, prijeteći sankcijama za one koje se ogluše o taj poziv.

Njihov bijes dodatno je porastao nakon što je Porezna saopćila da porez treba biti plaćen i na prihode ostvarene unazad tri godine, od 2015.

‘Ne bježimo od obaveza’

Zornija (22), apsolvent na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu novac za školovanje i život zarađuje od instrukcija za engleski i njemački jezik. Prema važećim entitetskim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini na svaki honorar koji zaradi, Zornija mora platiti porez od deset posto. On kaže da ne bježi od plaćanja poreza državi, ali traži da od države dobije i neku protuuslugu.

Nije u redu da plaćamo porez za novac koji sami zarađujemo, za posao koji smo sami našli, uložili vlastita sredstva, a da nemamo nikakve benefite od toga, poput zdravstvenog osiguranja ili penzionog staža, kaže Zornija za Al Jazeeru.

Iz Federalnog ministarstva finansija poručili su da obavezu plaćanja poreza na dohodak nije propisala Porezna uprava FBiH, već je obaveza stvorena Zakonom o porezu na dohodak koji je usvojen u Parlamentu FBiH u 2008. godini, a primjenjuje se od 2009. godine, a čiju primjenu Porezna uprava FBiH samo kontroliše.

Neprijavljivanje obaveze poreza smatra se poreznom utajom, a koja je kroz propise u FBiH prepoznata kao ili krivično djelo ili prekršaj zavisno od visine utajenog porez, objašnjavaju iz ministarstva.

Novi Vladin prijedlog

Federalna Vlada nedavno je u parlamentarnu proceduru uputila novi Prijedlog zakona o porezu na dohodak i Prijedlog zakona o doprinosima, ali iz Udruženje “Freelance” u BiH nisu zadovoljni ni tim novim Vladinim pokušajima da uredi ovu oblast. Smatraju da novi prijedlozi Vlade također diskriminiraju freelancere, stavljajući ih u neravnopravan položaj u odnosu na ostale radnike.

U Udruženju se boje da su stope za penzijsko i invalidsko osiguranje, doprinos za zdravstveno osiguranje i doprinos za osiguranje u slučaju nezaposlenosti, koje predviđa novi Vladin zakon, previsoke za freelancere i da predstavljaju novi udar Vlade na tu populaciju, premda godišnje u zemlju donose milione eura prodajući svoje znanje klijentima, najčešće izvan zemlje.

Ako predloženi zakoni zažive, teško da će i jedan freelencer moći izdržati ovakav pritisak, kaže za Al Jazeeru Elena Babić, osnivačica i predsjednica Udruženja “Freelance” u BiH.

Mi predviđamo da će za mnoge freelancere ovo biti kap koja će preliti čašu i razlog da se konačno oprostimo od ove zemlje, koja se prema nama ponaša kao najgora maćeha.

Premda su njihove usluge često dobro plaćene, freelanceri upozoravaju da je ta vrsta posla neizvjesna i nepredvidiva na tržištu.

Zahtjevi freelancera prema Vladi

Babić kaže da Udruženje uputilo nekoliko zahtjeva prema Vladi, koji podrazumijevaju određene benefite države na ime poreza koje freelanceri plaćaju u zajednički budžet, ali Vlada već više od godinu odbija sjesti sa njima za pregovarački sto, kako bi zajedno tražili adekvatna rješenja koja bi bila prihvatljiva za obje strane.

Kao Udruženje Vladi smo se obratili – prvi put povodom Nacrta zakona o otpisu poreskih dugovanja fizičkih lica rezidenata koja su ostvarila prihode iz inostranstva u periodu od 2015. do 2018. godine. Zahtijevamo da obustave ovu nepravednu prinudnu naplatu poreza za navedeni period, iz razloga što je bilo nemoguće izvršiti obavezu plaćanja poreza do aprila 2018. godine, jer nadležni organi vlasti nisu uskladili provedbene akte i propisali neophodni obrazac. Zbog tih propusta freelanceri nisu mogli izvršiti svoje poreske obaveze pa im je sada nametnuta takva vrsta prekomjernog opterećenja, kaže Babić.

Inkvizicija na mlade ljude koji su greškom sistema dovedeni u poziciju dužnika je u punom jeku. I skoro niko od političkih aktera pa ni Vlada, ne žele da omoguće ovim ljudima da u svojoj zemlji ostanu živjeti i raditi, već ih naprotiv tjeraju i na sve moguće načine sabotiraju opstanak u zemlji, dodaje ona.

Potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović uputio je apelaciju Ustavnom sudu FBiH na pokušaj retroaktivne naplate poreza za freenalcere, ali se Sud proglasio nenadležnim, dok je na čekanju u Domu naroda i Prijedog zakon o otpisu dugovanja fizičkih lica koji je u Federalni parlament uputio SDP-ov zastupnik Irfan Čengić.

Naš drugi zahtjev je vezan za novi Prijedlog Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima koji su u parlamentarnoj proceduri. Tražimo od Vlade da u skladu za zahtjevima savremenog tržišta prepozna freelancere kao sve brojniju radnu snagu u BiH, te da napravi izmjene u predloženom Nacrtu zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, jer ih kroz postojeće diskriminira. Dostavili smo naše prijedloge kojim bi se ispravile nelogičnosti u trenutnim prijedlozima tih zakona…, kaže Babić.

Dizajneri, IT stručnjaci, prevodioci…

Ne postoji precizni podaci o tome koliki je broj ljudi koji se bave freelance djelatnostima u BiH, jer ne postoji niti jedna javna institucija koja je do sada prikupila informacije o broju ljudi koji se bave ovom vrstom samostalnog rada. Grube procjene kažu da se radi o hiljadama mladih i obrazovih ljudi.

Oko aktivnosti Udruženja ‘Freelance’ u BiH okuplja se nekoliko stotina ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine, ali interna procjena, kažu u Udruženju, je da se širom zemlje freelance radom bavi nekoliko hiljada uglavnom mladih kreativaca koji novac zarađuju pružajući različite intelektualne usluge najčešće radeći preko interneta.

Među članovima Udruženja ‘Freelance’ u BiH najviše je onih koji pružaju usluge iz oblasti kreativne industrije. To su dizajneri iz raznih oblasti, IT stručnjaci, zatim prevodioci, pisci sadržaja, novinari, marketari, fotografi i videografi, videoeditori, animatori i muzičari. U Udruženju su i marketing stručnjaci, online učitelji, vizualni umjetnici, glumci, arhitekte, te konsultanti koji rade u razni poslovnim branšama od ekonomije, prava do dizajna, te drugi pametni i kreativni Bosanci i Hercegovci.

Naš broj koji se mjeri u hiljadama freelancera širom BiH njima (vlastima) je potpuno nevažan, naš ekonomski značaj njima je beznačajan, osim kada treba neregularno naplatiti porez, kaže Babić.

 

Izvor: Al Jazeera

Komentiraj