Image Alt

Analiza ankete za freelancere u BiH

Analiza ankete za freelancere u BiH

 

(68.2%) ispitanika su muškarci, a (31.8%) žene.

 

Osobe različitih nivoa obrazovanja su odgovorile na anketu. Srednju stručnu spremu (SSS) ima (43.9%) ispitanika dok (24.3%) osoba ima magisterij, a (1.9%) osobe imaju doktorat.

Ukupno (50%) ispitanika su samci, dok (45.2%) oženjeni/udati i (68.6%) ispitanika nema djece, (21%) osobe imaju jedno dijete, a njih (9.5%) je odgovorilo da imaju dvoje djece. Jedna osoba (1%) je odgovorila da ima troje ili više djece.

 

Mjesto boravka ispitanika 

Čak (89.7%) ispitanika su iz Federacije BiH, dok je (10.3%) iz Republike Srpske.

Što se tiče FBiH, tabela ispod prikazuje broj ispitanika iz svakog kantona.

Ispitanici iz Republike Srpske su trebali se izjasniti kojoj regiji pripadaju, a njihovi odgovori su prikazani u tabeli ispod.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Freelancing zanimanja

Na pitanje “da li si freelancer/ka”, (91.6%) ispitanika je odgovorilo da, dok je (7.5%) odgovorilo da planiraju postati, a jedan (0.9%) ispitanik nije freelancer.

Freelanceri iz BiH rade u mnogim oblastima, ali su najzastupljeniji u web i software development i programiranju. Od svih ispitanika freelancera, njih (16.8%) ispitanika. Ostale prevalentne kategorije freelancinga među ispitanicima uključuju:

  •         Web dizajn – (16.8%) ispitanika
  •         Grafički dizajn – (15%) ispitanika
  •         Pisanje i editovanje sadržaja – (14%) ispitanika
  •         Menadžer za društvene mreže – (11.2%) ispitanika
  •         Prevođenje – (10.3%) ispitanika
  •         Korisnička podrška – (8.4%) ispitanika
  •         Unos podataka – (8.4%) ispitanika
  •         Web istraživanje – (8.4%) ispitanika
  •         Internet sigurnost – (7.5%) ispitanika
  •         Audio/video produkcija i postprodukcija – (6.5%) ispitanika
  •         Editovanje slika – (6.5%) ispitanika
  •         Virtualni asistent – (5.6%) ispitanika

Po (4.7%) ispitanika se izjasnilo da se njihova freelance profesija veže za fotografiju, analizu podataka, email marketing, projekt menadžment, SEO, i transkripciju. Također, po (3.7%) ispitanika se bavi freelancing profesijama kao što su ilustracija, izrađivanje aplikacija i igara. Freelance profesije sa po (2.8%) ispitanika uključuju UI/UX dizajn i 3D modeliranje.

Posuđivanjem glasa se, po odgovorima iz ankete, bave (1.9%) ispitanika. Po (0.9%) ispitanik radi u freelance profesijama kao što su A/B testing, arhitektura, pružanje usluga u video igrama, novinarstvo, server administracija, ekspert za kriptovalute, digitalni marketing.

Freelancing je za (69.2%) ispitanika jedina vrsta zanimanja kojom se bave, dok (30.8%) osobe su označile da su pored freelancanja i u klasičnom radnom odnosu npr. zaposleni u nekoj firmi ili instituciji.

Po rezultatima neki ispitanici su duži niz godina u freelancing polju (6-20 godina), dok drugi su tek počeli ili planiraju početi.

 

Zašto freelancing?

Razlozi za pokretanje freelance karijere su raznovrsni. Nekim ispitanicima je motiv bila mogućnost bolje i veće zarade, a drugim freelancerima odgovara princip rada i usklađenosti vremena. Vrijedi napomenuti da je freelancing za neke freelancere stvar nužde, a ne izbora. Zbog nezaposlenosti su odlučili postati freelanceri i tako si zarađivati za život. Mnogim ispitanicima je teško bilo pronaći posao u struci u BiH pa su bili prinuđeni da se snalaze. Male plate na “standardnim” poslovima su također motivisale ispitanike da potraže dodatni izvor prihoda radeći kao freelanceri. Također ima ispitanika koji su u freelance vode ušli iz znatiželje pa mi se svidjelo, ali i onih koji su krenuli od hobija pa dobili ponudu za posao online. Pandemija COVID-19 je postavila freelance kao dobru opciju, sudeći po odgovorima iz ankete. Rad od kuće, bez dodira sa vanjskim svijetom, postao je preferirana opcija za mnoge te razlog zašto su pojedini ispitanici odlučili da se bave freelancingom.

Studenti vide u freelancingu praktičan način za plaćanje školarine i drugih troškova. Ispitanici su također odgovorili da su postali freelanceri zbog slobodnog vremena, lošeg pristupa poslu bh. direktora, velike potražnje za radnicima, jer ne žele da im neko drugi upravlja slobodnim vremenom i životom, ali i zbog toga što mnoge poslove koji su njima interesantni ne mogu pronaći u BiH. Freelancing omogućava freelancerima da imaju direktan učinak na svoje prihode i planove za budućnost.

Kroz odgovore freelancera protežu se slične ideje, a koje se odnose na:

  •         Nemogućnost pronalaska drugog posla
  •         Fleksibilno radno vrijeme
  •         Mogućnost upravljanja svojim radnim vremenom i prihodima
  •         Bolji uslovi rada
  •         Bolji odnos nadređenih
  •         Izostanak stranačkih veza i poznanstava
  •         Rad od kuće, bez dodira sa vanjskim svijetom
  •         Mali prihodi ostvareni na standardnom poslu

Neki freelanceri su odgovorili da se nisu obrazovali za posao kojim se sada bave i za sebe kažu da su samouki, dok se drugi izjašnjavaju da imaju određen vid obrazovanja. Fakultet, pohađanje kurseva, certificiranje su najčešći primjer neke vrste naobrazbe za freelance profesiju kojom se bave sada.

 

Način poslovanja

U svom freelance poslovanju (69.2%) freelancera rade isključivo sa stranim klijentima. Sa domaćim klijentima rade (3.7%) osobe. I sa domaćim i stranim klijentima radi (27.1%) ispitanika.

 

Najveći problemi freelancera?

Najveći problem freelancera u BiH se vežu za porez i zdravstveno osiguranje. Naime, neki ispitanici smatraju da je porezni zakon nejasan. Problem je, za neke freelancere, činjenica da moraju po svakoj uplati odmah platiti porez umjesto da su rokovi fleksibilniji. Freelancerima umnogome smeta nametanje obaveza, ali bez mogućnosti da ostvare prava koja proizilaze iz istih. To prvenstveno uključuje plaćanje 4% i nemogućnost ostvarivanja radnog staža na osnovu freelancanja tj. neriješen radno-pravni status. Naime, freelancer koji aktivno radi svoj posao je u očima naše zakonske regulative nezaposleno lice.

Negativna slika o freelancerima u javnosti je, također, jedan od navedenih problema. Nepodržavanje od strane države je problem za neke ispitanike.

Iako su odgovori većinom bazirani na poresku politiku i nefleksibilan mehanizam plaćanja i (ne)ostvarivanja obaveza, neki od ispitanika su izjavili da im je najveći problem pronalazak tj. manjak klijenata i niska cijena usluga. Pad tržišta zbog COVID-19 pandemije je naveden među problemima, kao i organizacija vremena, spore transakcije.

Novi prijedlog Zakona o porezu na dohodak je na listi najvećih problema freelancera u BiH. Freelancerima također smeta činjenica da ne mogu porez prijaviti i platiti online. Važno je dodati da freelancerima nije ok zastrašivanje u vidu prijetnji kao npr. “ako ne platite, bit će to i to”.

 

Zakonske smetnje

Od svih osoba koje su odgovorile na anketu, (78.5%) smatraju da postoje zakonske smetnje u obavljanju posla kao freelancer u BiH, a (21.5%) osobe su odgovorile da te prepreke ne postoje.

Najčešće spomenute zakonske smetnje u anketi su:

  •         Porez
  •         Nedefinisan status freelancera koji nadležnim organima daje mogućnost da nas uvrste u kategoriju koja njima odgovara
  •         Nemogućnost registrovanja
  •         Nejasni zakoni i slaba podrška države
  •         Sistem nije orijentisan na tržišnu ekonomiju
  •         Neregulisane zatezne kamate u smislu da freelancer ima jako kratak rok da prijavi i plati porez, nakon čega rizikuje da plaća kamate
  •         Nedostatak prava za penziono i zdravstveno osiguranje
  •         Raznorazni nameti za pokretanje obrta
  •         Činjenica da se freelancerima nameće obrt kao idealno rješenje, a ne odgovara svima

Na pitanje šta bi promijenili u zakonima koji određuju uslove njihovog rada ispitanici su dali širok spektar odgovora. Međutim ono što je zajedničko tim odgovorima je da se svode na uvođenje freelancera u zakonodavstvo tj. definisanje ove kategorije u zakonu sa svim pravima i obavezama. Ako freelancer treba plaćati nešto npr. zdravstvo onda treba imati zdravstveno, ispitanici kažu. Neki bi zadržali trenutnu poresku stopu, ali bi omogućili online prijave i uplate poreza, uveli veće rashode, te produžili rokove koji su sada kratki svima.

Jedan od detaljnijih odgovora odnosi se na izradu IT (website i app) kao centralizovanog rješenja gdje bi poreski obveznici imali FAQ, način oporezivanja i kalkulator za obračun poreza, sinhronizovan upload vijesti od strane poreskih uprava FBiH i RS, template poreskih kartica i ostalih dokumenata. Dakle, riječ je o prijedlogu da neki poreski obveznik kroz pristup stranici ili aplikaciji neke od poreskih uprava ima sve što treba od uputa do dokumenata kako bi jednostavno i brzo znao kako da uplati porez.

Freelanceri bi također promijenili pristup nadležnih koji igraju na kartu uvođenja straha.

Ono što možemo zaključiti je da bi freelanceri promijenili mnoštvo toga u trenutnim zakonima od ukidanja 4% do uvođenja progresivne stope oporezivanja te jednostavnijih procedura prijave/plaćanja poreza, registracije poslovanja, i uveli mogućnost da za plaćanje svojih obaveza ostvare i prava koja im pripadaju. Digitaliziranje uplate poreza je od velike važnosti mnogim ispitanicima.

 

Poreske obaveze

Čak (86%) osoba je navelo da poznaju svoje poreske obaveze, a (14%) freelancera ne poznaje.

 

Plaćanje poreza

Razlika među platišama poreza i freelancerima koji ne plaćaju je prilično mala. Naime, (57.9%) ispitanika plaća porez na freelancing dok njih (42.1%) ne plaća.

Razlozi zašto ne plaćaju porez se svode na činjenicu da država ništa nije omogućila tj. ne mogu ostvariti nikakva prava. Neki freelanceri ne plaćaju porez jer imaju mala primanja

imamo i odgovor da freelancer ne želi platiti porez na freelancing jer ne želi da bude odjavljen(a) sa biroa.

Da bi bili motivisani da uđu u sistem, freelanceri navode da ne žele povećanje poreskih obaveza, te žele pokretanje dijaloga između freelancera i države. Motivisao bi ih jednostavniji proces plaćanja i prijave poreza kao i organiziranje radionica gdje to mogu naučiti.

Neki navode da trenutno ne vide nikakav razlog da plate porez. Jedna motivacija za plaćanje poreza za neke ispitanike bi bila ostvarivanje zdravstvenog osiguranja.

 

Retroaktivno plaćanje poreza

Od osoba koje su odgovorile na anketu njih (75.7%) nisu dobile poziv od PU za plaćanje poreza (retroaktivno) dok (24.3%) ispitanika jeste.

 

Buduće aktivnosti Udruženja

Ispitanici smatraju da bi Udruženje trebalo u narednom periodu približiti stavove freelancera političarima. Ističu da freelanceri trebaju biti “zakonska kategorija” sa tačno određenim pravima i obavezama, a u tu svrhu pokrenuti medijsku kampanju kako bi se u javnosti proizvela pozitivna slika o freelancerima.

Na osnovu odgovora je evidentno da freelanceri u BiH žele da se mijenja zakonska regulativa, reguliše njihov status te da mogu ostvarivati penziono i zdravstveno osiguranje. Freelanceri žele da imaju pogodnosti i benefite, bolje uslove, i ističu da Udruženje treba ustrajati u svojim aktivnostima.

Kada je u pitanju budućnost freelancera, njih  (32.7%) odgovara da će napustiti BiH ukoliko ne dođe do promjena i negdje drugo raditi na isti način. Isto tako,  (28%) freelancera odgovara da će ostati u BiH i baviti se freelancingom, a  (16.8%) osoba namjerava promijeniti oblik poslovanja.

Drugi odgovori o budućnosti freelancera u BiH su pojedinačni, kao npr:

  •         Razmišljali bi o odlasku da pored freelancinga nemaju drugi posao
  •         Registrovat će obrt
  •         Nastavit će raditi ovako (kao freelanceri) dok mogu
  •         Ne planiraju ostati dugo (kao freelanceri)
  •         Teška budućnost
  •         Ostati i boriti se, jer je sve ostalo poraz
  •         Emigracija u prvu državu u okruženju koja uvede vize za digitalne nomade

Na pitanje u čemu bi voljeli da im Udruženje pomogne, freelanceri ističu zakonske promjene koje se protežu kroz skoro svaki odgovor. Pojedinci bi također voljeli pohađati edukacije o freelancingu i savjetovanje.

 

Zaključak

Kroz anketu se protežu i pozitivni odgovori, ali i konstruktivne kritike. Ono što bi freelanceri zaista željeli je više informacija od strane Udruženja o svojim aktivnostima i jaču borbu za izmjene zakonskih regulativa. Također, očekuju pomoć i savjetovanje te ravnopravnost ukoliko se oni koji nisu članovi učlane. 

Zahvaljujemo se svima koji su ispunili anketu i što ste nam ukazali u kojim segmentima kao Udruženje možemo i trebamo biti bolji. Svima koji su iskazali interes da se uopoznaju bolje sa radom udruženja i ostavili svoj email u anketi javili smo se emailom sa više informacija.

 

Komentiraj