Iz druge perspektive: Elena Babić-Đaković, predsjednica Udruženja “Freelance” u BiH
Elena Babić-Đaković:
Broj frilensera raste jer tehnologija generiše nova zanimanja svakodnevno
Elena Babić-Đaković je prije dvije godine s grupom proaktivnih frilensera osnovala Udruženje„Freelance“ u BiH koje danas okuplja uglavnom mlade, kreativne ljude iz cijele Bosne i Hercegovine. Oni se svakodnevno umrežavaju i zajednički rade na kreiranju pravnog okvira za ovu vrstu rada u Bosni i Hercegovini.
Grafička dizajnerska rješenja Elena je počela pružati odmah nakon diplomiranja na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu i njeni poslodavci su bile domaće kompanije, za koje je radila full time 6 godina. Stekla je iskustvo u različitim oblastima, od prehrambene i tekstilne industrije, do arhitekture i građevine, te se profesionalno izgradila kao multidisciplinarna dizajnerica.
Sa širenjem mreže kontakata ja sam prije 12 godina počela raditi za kompanije izvan Bosne i Hercegovine i to su uglavnom poslovi vizualnog dizajna i komunikacije u industriji mode, odnosno kozmetike, te filmske industrije, na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, Engleske i dijela Evrope, kaže Elena.
Među frilenserima u Bosni i Hercegovini ima mnogo dizajnera, specijaliziranih za određene dizajn oblasti i medije. Osim njih tu su programeri – softver injženjeri, slobodni novinari, prevodioci, instruktori za jezike, fotografi, videografi, montažeri, kreatori online sadržaja, dispečeri, savjetnici za najrazličitije oblasti i brojni drugi kreativci koji svoje usluge uglavnom nude putem interneta i nemaju registriranu poslovnu djelatnost. Ali imaju obaveze. Plaćaju poreze. No, ne ostvaruju nijedno od radničkih prava.
Slobodni ste, što je velika prednost. Možete da birate poslove, za razliku od situacije kad ste u nekoj kompaniji pa morate i da radite nešto što ne volite. Međutim, isto tako ima i vrlo ozbiljnih problema. To je prije svega neredovna i nesigurna zarada. Frilens poslovi su nepredvidivi i tu leži jedna nesigurnost i izvor stresa, pojašnjava Elena.
Napominje i da je u Bosni i Hercegovini dodatana otežavajuća okolnost to što frilens kategorija radnika ne postoji niti u jednom zakonu ove zemlje. Udruženje „Freelance“ u BiH, kao jedina organizacija koja okuplja frilensere iz cijele BiH i zastupa njihove interese, za primarni strateški cilj ima definisanje i regulaciju radno-pravnog statusa ove populacije.Osim toga pruža informacije i savjete svojim članovima pri rješavanju pravnih i zakonskih pitanja.
Predsjednica Elena Babić-Đaković, kaže da je pandemija korona virusa donijela značajnu promjenu i u ovoj oblasti, kako u svijetu, tako i kod nas. Prvo su se frilenseri suočili sa otkazivanjem poslova, ali nakon toga se cijeli svijet digitalizirao. Tako je rad od kuće, što je nekad bila samo praksa frilensera postao svakodnevnica i drugima. A poslovi iskusnijih kreativaca, programera, dizajnera, online edukatora, novinara i drugih, postali su još traženiji. Kako su mnogi radnici ostali bez posla u fabrikama, a naročito u sektoru turizma i ugostiteljstva, tako je i porasla potražnja za poslovima na internetu. U svijetu postepeno raste broj onih koji svoje usluge nude od kuće, koristeći uglavnom samo računar i pristup globalnoj računarskoj mreži. S tim je borba za regulacijom ne samo obaveza, nego i prava ovih radnika postala još neophodnija i hitnija u zemljama koje još nisu uredile ovu oblast, poručuju iz Udruženja „Freelance“ u BiH.
Zapisala: Azra Mešić
Video: @tritonprodukcija
