Istraživanje: Zdravstveno osiguranje
Od samog početka rada na temi obaveza i prava freelancera u BiH, među freelancerima u FBiH je bila prisutna još jedna dilema – plaćanje 4% doprinosa za zdravstvo. Mišljenje većine je bilo da je tih 4% namijenjeno nama tj. osobama koje vrše uplatu, ali pošto nemamo pristup tom fondu, to nije fer. Da li je to baš tako, da li mi to stvarno moramo plaćati? Zašto to plaćamo? Gdje taj novac ide? I najbitnije, na koji način možemo uopšte ostvariti lično zdravstveno osguranje, istražili smo u ljeto 2019. te ovdje prenosimo sve informacije do kojih smo došli do danas.
Dok smo istraživali ovu temu te provjeravali da li je isti slučaj u Republici Srpskoj, pojavila se informacija da bi se moglo tih 4% usmjeriti ka dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju uz doplaćivanje određenog iznosa. Kontaktirali Poreznu upravu FBiH, federalni Zavod za zdravstveno osiguranje, sve kantonalne zavode u federaciji te na kraju i Ministarstvo Finansija FBiH kao donosioca zakona. Svi, uključujući i Ministarstva Finansija koje je najveće instanca za ovo pitanje, su nam odgovorili da su 4% i dobrovoljno zdravstvo potpuno odvojeni. To znači da se 4% ne može uračunati u dobrovoljno zdravstveno osiguranje pojedinca.
Da li smo zaista obavezni uplaćivati doprinose za zdravstvo?
Ukratko rečeno, da. Ova obaveza spada pod Zakon o doprinosima FBiH. Pored obaveze za porez na dohodak, prema Zakonu o doprinosima postoji i obaveza obračunavanja i uplate tzv. malih doprinosa: 4% za zdravstveno osiguranje iz primanja. Obaveza obračunavanja i uplate svih obaveza (tj. i poreza na dohodak i doprinosa) nastaje istovremeno sa danom isplate ovih prihoda/dohotka fizičkom licu, a obveznik obračunavanja i uplate tih obaveza je isplatilac kada se radi o rezidentnom isplatiocu (npr. kada fizičko lice ima zaključen Ugovor o djelu sa rezidentnom kompanijom). Ukoliko se radi o nerezidentom isplatiocu, teret plaćnja doprinosa je na primaocu dohotka.
Gdje ide novac od uplate za zdravstvo?
Uplata poreza na ovakva primanja se, u skladu sa Pravilnikom o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije BiH, usmjerava prema općini prebivališta fizičkog lica. Doprinos za zdravstveno osiguranje (4%) dijeli se na sljedeći način:
- 89,8% prema prebivalištu obveznika doprinosa na račune kantonalnih zavoda
- 10,2% na račun federalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja
Prema članu 24. Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa (“Sl. novine FBiH”, br.64/08, 81/08 i 98/15) rezidenti Federacije koji obavljaju samostalnu djelatnost kao osnovno zanimanje su dužni do 10. u mjesecu uplatiti doprinose za protekli mjesec.
Bitno je da znaš da po trenutno važećem zakonu o doprinosima sva fizička lica koja ostvaruju prihode po tom osnovu, u šta spadamo i mi freelanceri, imaju obavezu da izmire 4% za doprinos zdravstu, za svaku uplatu koju prime, bez obzira na iznos uplate. Član 5. definiše ko je obavezan da plaća doprinose, član 10a definiše stopu od 4% za zdravstvo, u članu 14. stoji da kontrolu nad obračunom i uplatama doprinosa vrši PU FBiH.
U novom prijedlogu zakona o doprinosima ovo pravo nije precizno definisano, ali su nam na sastanku predstavnici Vlade FBiH naglasili da je novim prijedlogom zakona o doprinosima predviđeno da freelanceri plaćanjem ove obaveze ostvare i lično zdravstveno osiguranje.
A gdje se akumuliraju ta sredstva?
Eh, ovo je delikatna tema i izvor mnogih nedoumica zbog gore navednog opšteg stava da je taj novac namijenjen osobi koja uplaćuje zdravstvo. Bitno je napomenuti da se tzv. mali doprinosi ne vezuju za poreskog obveznika, kao što je to slučaj sa doprinosima osoba koje imaju Ugovor o radu, već se sredstva akumuliraju u Fond solidarnosti.
Šta je Fond solidarnosti?
Članom 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju, obrazovan je Fond solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine u cilju ostvarivanja jednakih uvjeta za provođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja u svim kantonima, za određene prioritetne vertikalne programe zdravstvene zaštite od interesa za Federaciju, i za pružanje prioritetnih najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti. Federalni fond solidarnosti je počeo sa radom 01.07.2002. godine. Time je osigurano finansiranje liječenja najtežih oboljenja za sva osigurana lica u Federaciji BiH pod istim uvjetima, bez obzira na kantonalnu pripadnost pacijenata i finansijsku moć kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja. Sredstva federalnog fonda solidarnosti se osiguravaju iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje i dijelom iz sredstava Budžeta Federacije BiH putem transfera Federalnog ministarstva zdravstva.
Iz sredstava Fonda solidarnosti finansiraju se:
- Usluge Fonda solidarnosti definirane u Listi usluga fonda solidarnosti
- Lijekovi fonda solidarnosti navedeni u Odluci o listi lijekova Fonda solidarnosti i Uputstvu o primjeni Odluke o listi lijekova
- Liječenja u inostranstvu u skladu sa Pravilnikom o liječenju u inostranstvu
- Liječenje povratnika u Republiku Srpsku – odlučivanje o davanju saglasnosti za liječenje na teret sredstava Fonda solidarnosti je u nadležnosti kantonalnih komisija koje se nalaze u svim kantonima. Za jedan broj oboljenja osnovane su Stručne ljekarske komisije za specifična oboljenja sa posebnim režimom izdavanja saglasnosti čiji je sastav formiran prema vrsti oboljenja. Članovi komisija su vodeći stručnjaci u svojoj oblasti i dolaze iz svih ustanova Federacije Bosne i Hercegovine.
Na koji način trenutno freelanceri (ne)mogu ostvariti zdravstveno osiguranje?
U FBiH
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje
Moguće je samostalno uplaćivati zdravstveno osiguranje nadležnom kantonalnom zavodu zdravstvenog osiguranja. Osobe koje se odluče da ličnim sredstvima uplaćuju zdravstveno osiguranje, trebaju podnijeti zahtjev u najbližu poslovnicu Zavoda zdravstvenog osiguranja. Uz zahtjev, potrebna je i sljedeća dokumentacija:
- Uplatnica (u iznosu od 5% od prosječne mjesečne bruto plate isplaćene na području Federacije BiH prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, za šest mjeseci unazad i mjesec unaprijed),
- Potvrda Porezne uprave FBiH, kojom se potvrđuje da podnositelj zahtjeva nije evidentiran kao osiguranik u Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa,
- Prijavnica CIPS-a
Prema posljednjim informacijama uplata za dobrovoljno zdravstveno osiguranje iznosi 75 KM mjesečno i pravo na njega imaju osobe koje prethodno uplate ukupan iznos za 7 mjeseci (6 prethodnih + 1 tekući). Od ovoga su oslobođene osobe koje su do momenta prijave bile osigurane na neki drugi način (preko biroa, preko druge osobe i slično). Zahtjev za dobrovoljno zdravstveno osiguranje se podnosi u nadležnom kantonalnom Zavodu zdravstvenog osiguranja ili u nekoj od njegovih poslovnica.
S obzirom da su prihodi nezavisnih radnika povremeni i često nedovoljni za izmirenje čak i osnovnih egzistencijalnih troškova njih i njihovih famija, čest je slučaj da nisu u mogućnosti priuštiti sebi dobrovoljno zdravstveno osiguranje pod ovakvim uslovima. Jedan od zahtjeva našeg Udruženja je da nezavisni radnici budu oslobođeni obaveze uplate sredstava za proteklih 7 mjeseci da bi ostvarili pravo na daljnje mjesečne uplate.
Preko zavoda za zapošljavanje
Ukoliko vaša primanja ne prelaze prag od 25% prosjećne plaće u Federaciji, moguće je da kao nezaposlena osoba na evidenciji zavoda za zapošljavanje ostvarite pravo i na zdravstveno osiguranje.
Mnogi nezavisni radnici iako uredno uplaćuju 4% doprinosa za javno zdravsto ne ostvaruju kroz tu uplatu svoje lično zdravstveno osiguranje. Također, iako mnogi tek povremeno i simbolično zarađuju, nisu ni na evidenciji zavoda za zapošljavanje, a čak i ako se prijave tim putem ne mogu ostvariti zdravstveno zbog spornog člana Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba «Službene novine Federacije BiH» , broj 22/05 /06.04.2005./ , Član 1. stav 2., kojim je definisano da se nezaposlenim osobama smatraju samo oni koji ostvare prihod u iznosu do 25% prosječne plaće u toku prethodne godine.
Po ovom pitanju zahtijevamo da se spomenuti član spornog zakona izmijeni na način da se stopa od trenutnih 25% značajno podigne i uskladi sa realnim uslovima i troškovima života koje imaju nezavisni radnici te da svi imaju jednako pravo na ostvarivanje zdravstvenog osiguranje putem zavoda za zapošljavanje kao i ostali, bez obzira na drugačiji način rada, dok se ostvarivanje zdravstvenog osiguranja u potpunosti ne odvoji od službi za zapošljavanje.
Republika Srpska
Za razliku od freelancera u Federaciji koji uz porez na dohodak trebaju platiti 4% za doprinos zdravstvu u Republici Srpskoj to nije slučaj. Međutim, to ne znači da freelanceri iz ovog entiteta ne plaćaju apsolutno nikakve doprinose.
Prema Zakonu o doprinosima Republike Srpske, fizička lica, rezidenti, koja samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost su obavezna da plate doprinose. Prema ovom zakonu, freelanceri su obavezni da plate penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO). Osnovica doprinosa za lica koja samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost je najmanje u visini prosječne bruto plate u RS-u za prethodnu godinu, a prema posljednjem podatku Republičkog zavoda za statistiku, objavljenom u “Službenom glasniku Republike Srpske”. Stopa doprinosa za PIO iznosi 18.5%.
UFUBIH Inicijative i prijedlozi rješenja
Iz svega navedenog da se zaključiti da pravo na lično zdravstveno osiguranje imamo, ali nam je onemogućeno njegovo ostvarivanje pod uvjetima koji bi bili u skladu sa našim načinom ostvarivanja prihoda. Kako bismo ukazali na ovaj problem uputili smo par Inciijativa u kojima smo detaljno obrazložili problematiku i dali naše prijedloge rješenja. Naglasili smo da:
Mi zahtijevamo da rješenje ostvarivanja prava freelancera na zdravstveno osiguranje bude trajno i sistemsko, na način da ga svaki freelancer u praksi može jednostavno i bez suvišnih finansijkih pritisaka ostvariti i to pod jednakim uslovima kao i svi ostali građani BiH koji su radno sposobni i koji su u nekom radnom odnosu ili su ostali bez njega.
Naši prijedlozi rješenja:
- Uzevši u obzir da trenutno plaćamo 4% za doprinose za zdravstveno osiguranje, da nam se podhitno omogući da kroz tu uplatu istovremeno ostvarujemo i lično zdravstveno osiguranje.
- Da Vlada FBiH napravi izmjene u novom prijedlogu zakona o doprinosima gdje će biti definisana stimulativna poreska stopa za doprinose koje trebaju plaćati freelanceri i da kroz tu obavezu freelanceri ostvare pravo na lično zdravstveno osiguranje.
Rečeno nam je iz Vlade FBiH da je to planirano novim zakonom, ali u tekstu zakona to nije precizno definisano da će se to odnositi i na nas. U trenutnom prijedlogu zakona o doprinosima član 12, stopa za doprinose za zdravstveno osiguranje je 13,5% što je za prosječnog freelancera previsoko i teško ostvarivo pored svih ostalih nameta koje plaćamo i s obzirom na glavnu karakteristiku našeg rada a to je neredovan priliv novca. Također planirano je da plaćamo i 1% za osiguranje u slučaju nezaposlenosti, koje realno ne možemo iskoristiti, barem ne mogu oni freelanceri koji ne mogu biti na birou, te PIO 18,5% što je tema za sebe i također ogroman i nepotreban pritisak na freelancere. Naš stav je da bi doprinos za PIO trebalo da bude stvar izbora a ne obavezno.
Rješenje za nas bi bilo da ukoliko je moguće taj procenat za zdravstveno osiguranje bude što niži, da bude prilagođen realnim mogućnostima svih freelancera kako bismo opstali i dalje u poslu te da se dio te uplate za doprinose usmjeri u ostvarenje ličnog zdravstvenog osiguranja i da bude jasno definisano u tekstu zakona da imamo na to pravo. - Da kantonalona ministarstva zdravlja u okviru svojih ingerencija također nađu modalitet kojim bi se osigurala zdravstvena zaštita svakom freelanceru
- Da kantonalne Vlade urgiraju za freelancere ka višim instancama vlasti da se stvore povoljniji i pravedni uvjeti za freelancere po ovom pitanju.
- Po pitanju dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, ako ostane kao opcija, da svi freelanceri budu oslobođeni obaveze retroaktivne uplate za 7 mjeseci, te da se uplaćuju samo za tekući mjesec od dana prijave na tu uslugu. Da se odredi neki simulativni iznos koji freelanceri mogu plaćati retroaktivno kada steknu uslove za to, za mjesece u kojima nisu imali posla, s obzirom da je zarada neredovna.
- Ukoliko freelancer dođe u situaciju da ostane posla, da ima puno pravo da se jednako kao i drugi ljudi koji su ostali bez posla, prijavi na Zavod za zapošljavanje i tim putem ostvari pravo na zdravstveno osiguranje, bez obaveze da se zaposli na način da mora stupiti u klasični radni odnos sa nekim lokalnim poslodavcem i ostane bez tog posla kako bi ostvario tu mogućnost, a što je za sada jedina opcija.
- Da se izmjeni sporni član 1. stav 2, Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba na način da se značajno povisi procenat koji određuje koje se osobe smatraju nezaposlenima.
Detaljno o problematici i rješenjima koja smo do sada predložili pročitaj u dokumentima:
UFUBIH Inicijativa za rješavanje problema koje imaju freelanceri u ostvarivanju prava na zdravstveno osiguranje.
UFUBIH Inicijativa COVID19 za Vladu FBiH
UFUBIH Inicijativa COVID19 za Vladu RS
Do sada nadležni nisu pokazali interes za rješavanje ovih pitanja.
Na ovoj temi Udruženje će aktivno da radi i dalje kako bismo u budućnosti ostvarili bolje uvjete nego su sada po pitanju ostvarivanja zdravstvenog osiguranja.
