Image Alt

U BiH je sve više freelancera: Šta im otežava a šta olakšava rad

U BiH je sve više freelancera: Šta im otežava a šta olakšava rad

Biti freelancer sve je popularnije. Dok su ranije za uslugama freelancera posezale manje kompanije, tražeći način da bolje racionaliziraju troškove poslovanja, vremenom su se stvari mijenjale, pa tako na tržištu razvijenih zemalja već odavno angažiranje freelancera nije nepoznanica ni u velikim korporacijama.

Razlog je sličan: racionalno gospodarenje troškom, odabir saradnika bez obzira na njihovu zemlju porijekla, ali i vrlo cijenjena činjenica da se posao naručen kod freelancera ne završava samo povoljnije u odnosu na agencije ili firme koje nude iste ili slične usluge, nego i kvalitetnije. Razlog je jednostavan: freelanceri klijentima pristupaju kao pojedinačnim projektima i posvećuju im nepodijeljenu pažnju. Ni ponude ni poslove ne rade generički, nego nude takozvanu „boutique“ uslugu, koja bolje i brže odgovara na potrebe klijenata.

Tržište freelancera raste i u BiH, a s njim i broj odvažnih osoba, spremnih da svoju karijeru uzmu u svoje ruke. Prema dostupnim podacima samozaposlenih u Bosni i Hercegovini u 2019. godini je bilo oko osam stotina. U praksi, ispostavilo se, puno više. U vrijeme pandemije ovaj je broj dodatno i vrlo brzo porastao, jer se freelancingu okreću ne samo osobe koje su sticajem okolnosti ostale bez redovnog zaposlenja, nego i oni koji su odlučili da svoju egzistenciju uzmu u svoje ruke u nesigurna vremena.

Jedna od njih je i Selma Tanić, nastavnica engleskog jezika koja iz Sarajeva radi za jednu od vodećih kineskih kompanija. Ona kaže kako se kao freelancer i u Bosni i Hercegovini može zaraditi dovoljno za pristojan život.

Supruga sam i majka dvojice dječaka, i iz ličnog iskustva od freelencinga može da se živi pristojno i da priuštite sebi godišnji odmor. A pri tome imate ogromnu slobodu vremena, kojeg uslijed ubrzanog načina života imamo sve manje. Ono što se najčešće percipira osnovnom prednošću freelancinga jest činjenica da mi freelanceri samostalno organizujemo svoje radno vrijeme i obaveze koje ćemo ispuniti u tom vremenskom periodu. Konkretno, radite od kuće ili bilo koje druge lokacije, i najbitniji faktor jeste da imate stabilan internet. S druge strane, biti freelencer u BiH je vrlo teško jer me sistem ne prepoznaje. Recimo, ne mogu podići kredit

kaže Tanić za BiznisInfo.

Da bi se status freelancera poboljšao, potrebna je kaže institucionalna podrška.

Donosioci odluka bi trebali da nas definišu kao ‘samozaposlenu osobu’ jer kao takvi ne postojimo. Država od nas trenutno traži da plaćamo doprinose i zdravstveno osiguranje koje mi ne možemo koristiti, već taj novac odlazi negdje za nekoga

kaže Tanić.

Tretmanom freelancera nisu zadovoljni ni u Udruženje “Freelance” u BiH (UFUBIH).

Ovo udruženje postoji već nekoliko godina i jedino je u BiH koje radi na zaštiti interesa i borbi za prava freelancera. Nastoje da pruže podršku jedni drugima, odnosno razmjenu iskustava, savjeta i podršku u rješavanju pravnih i zakonskih pitanja. Svojim radom nastojimo da utičemo na izmjene zakonodavstva u BiH s ciljem kreiranja pravednih i podsticajnih radnih uvjeta za sve freelancere koji rade na teritoriji BiH.

Mnogo toga je potrebno uraditi da se promijeni taj tretman. No, vlasti su malo i rijetko spremne sa nama, freelancerima, razgovarati o tome šta su naši probleme, te u skladu s tim uskladiti politike i zakonodavstvo. U ovom trenutku recimo vlasti razmišljaju da daju povlastice takozvanm “digitalnim nomadima”, freelancerima koji sebi mogu dozvoliti da putuju i rade svoj posao sa bilo koje lokacije. I to je jako dobro, ali zaboravljaju nas koji smo već tu, koji tu plaćamo svoje poreze i živimo, ili nas ne zaboravljaju ali traže načine kako da nam otežaju rad i život. Puno toga u BiH mora biti urađeno da i ova kategorija počne ostvarivati svoja prava i da bude na putu da možemo reći da smo zadovoljni

kažu u udruženju.

Freelancinga nudi ljudima mogućnost da budu sami svoji šefovi, da sami određuju kada, koliko i s kim će raditi, ali ima i veliki nedostatak a to je činjenica da primanja nisu zagarantovana i stalna.

Kada ste freelancer u BiH mana je i što praktično nemate nikakva prava, a imate obaveze. Samo jedan od primjera je obaveza za freelancere da uz poreze plaćaju i 4 posto od zarade na račun zdravstvenog osiguranja koje ne mogu korisiti. To je apsurd koji je teško i shvatiti i objasniti, i presedan je u Evropi

kažu u udruženju.

No ono što je sigurno je da je ekonomski potencijal ove vrste djelatnosti ogroman.

Ekonomski potencijal je ogroman. Ne smijete zaboraviti da freelanceri novac troše ovdje, plaćaju poreze i doprinose ovdje,… Uz to, ne mali broj ih radi na međunarodnom tržišu te su i neka vrsta promotora BiH. Tako da je potencijal ove grupacije zaista veliki i značajan

smatraju u UFUBiH.

Ogroman ekonomski potencijal

Da je ekonomski potencijal ogroman, smatra i Najra Krvavac, poduzetnica koja je i sama dugo radila kao freelancer a na ovu temu napisala je i niz tekstova.

Freelancing, uz dobronamjeran i poticajan odnos institucija, ali i poslodavaca prema ovakvoj vrsti rada, može biti jedan od alata za smanjenje nezaposlenosti i način da, naročito mladi, ljudi sami stvaraju svoja vlastita produktivna radna okruženja. Freelanceri su danas, čak i za državu, najisplativiji radnici – sami ulažu u obrazovanje i dodatne edukacije, savladavanje različitih vještina, uplaćuju poreze po različitim osnovama, pa čak i tih famoznih 4% za zdravstveno osiguranje koje ne mogu koristiti. Ovo je, dakako, ironična primjedba

kaže Krvavac.

No realizacija i dosezanje ekonomskih potencijala će svakako ovisiti o nastojanjima i zainteresiranosti nadležnih institucija i ekonomskih politika zemlje da zbilja i utiču na ovaj segment, smatra Krvavac.

Ovim načinom rada se može unaprijediti slika i statistika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, ali to danas i u ovakvim uslovima nažalost ne ovisi o zajednici i volji ljudi da se odluče na freelancing, nego na državi da se bolje pobrine za one koji su to, hrabro, odlučili napraviti

konstatuje Krvavac.

Tretmanom freelancera ni ona nije zadovoljna.

Uz dužno poštovanje i uvažavanje, imam stvarni problem da ono što se danas dešava nazovem „tretmanom“. Postoji puno preciznija riječ kojom bi se mogao opisati odnos prema freelancing zajednici. Zakon o porezu na dohodak je napravljen daleko, daleko prije nego li je ovakav način rada postao stvaran, a ne postoji spremnost niti volja da se on mudrije prilagodi ljudima koji rade na ovaj način. Uvjeravam vas da najveći dio zajednice nema apsolutno nikakav problem da ispunjava svoje obaveze i to rado radi, ali su uslovi i zahtjevi takvi da su, u najmanju ruku, demotivirajući. Kao primjer ću uzeti upravo dio o obaveznom plaćanju dijela za zdravstvenu zaštitu, koji iznosi 4%, a koji nikako nemate pravo koristiti niti znate gdje se taj novac usmjerava. Odluka o retroaktivnom plaćanju poreza prije koju godinu je, mislim, presedan u modernoj civilizaciji i potpuno neopravdan, nasilnički potez

kaže Krvavac.

Kao prvo i osnovno treba riješiti pitanje koja prava freelanceri imaju s obzirom na obaveze koje su im dodijeljene i količinu uplaćenih poreza i davanja, smatra naša sagovornica.

Čini se da tu ne postoji ne samo razuman, nego ikakav balans. U 2020., samo u Federaciji, je uplaćeno gotovo 2 miliona konvertibilnih maraka po osnovu freelancerskih ugovora, odnosno famoznog AMS-1035 obrasca (akontacija poreza po odbitku na druge samostalne djelatnosti na prihod iz inostranstva), a to je ozbiljno visok iznos. „Korona zakon“, iako rađen u vrijeme kada je bilo sasvim jasno da je zajednica brojna i nosi velike prihode, nije predvidio nikakve olakšice ili pomoć freelancerima, koji su se također našli pred izazovima u ovom periodu, a ranjiva su kategorija zbog efemerne prirode poslova koje obavljaju. Nedavno usvojen Zakon o obrtima je pokušao riješiti dio ovog pitanja, i to je prošlo prilično neuspješno

kaže Krvavac.

Ona smatra da je nužno je da odgovorni i nadležni pokrenu pitanje rješavanja statusa freelancera, ali uz pomoć, savjetovanje i uključivanje predstavnika zajednice. Obratni put je gotovo nemoguć. Inicijative i promjene, u ovakvim uvjetima kakvi su danas u BiH, ne može zajednica sama iznjedriti niti sama zagovarati, neophodna je pomoć izabranih predstavnika koji će biti nosioci promjena.

Besplatan priliv novca iz inostranstva

I nisu samo institucije dužne razmišljati o ovome, kaže naša sagovornica.

Primjerice, danas će sve banke osim jedne (ProCredit Bank BH) u BiH uzeti enormnu proviziju za uplate iz inostranstva, što je dodatni, nepotreban harač koji su freelanceri, ni krivi ni odgovorni, dužni bezrazložno platiti

konstatuje Krvavac.

Zaista, čest izazov koji se postavlja pred freelancere je, neočekivano i malo poznato, zapravo činjenica da pored davanja koja izdvajaju kroz različite poreze, dio svojih honorara izdvajaju i za bankovne troškove.

Naime, provizije banaka u ovim slučajevima se kreću i do 3%, što uz konverzije i ostale naknade može znatno povećati trošak.

U BiH, jedino ProCredit Bank BiH ima opciju potpuno besplatnih inostranih priliva uz jednostavnu proceduru i online otvaranje računa. Jedino u ovoj banci nećete na priliviz inostranstva platiti proviziju.

Svejedno o kojoj se valuti ili iznosu radi, pored standardne konverzije ako iz druge valute iznos honorara prebacujete u KM, nećete imati ni jednu drugu vrstu troška. Vaš novac je vaša stvar, jednako kao i posao i ugovorena visina naknade za njega, i tako treba ostati. Sve uplate iz inostranstva jesu, i ostati će besplatne

kažu u ProCredit Bank BH navodeći kako imaju i odlično razvijenu i korisnu aplikaciju mobilnog bankarstva koja nudi cijeli niz opcija namijenjenih olakšavanju upravljanja finansijama, s logičnim i user-friendly interfaceom.

Ozbiljna radna zajednica

U BiH trenutno dolazi 1.5 freelancer na 1000 zaposlenih, što u ovom trenutku predstavlja ozbiljnu radnu zajednicu u zemlji sa zapošljivošću kakvu ima BiH, kaže naša sagovornica Najra Krvavac.

Službeni podaci kažu da je na području FBiH oko 800 osoba koje su svoje porezne obaveze uplatile po AMS-1035 obrascu, a vjerujem da se ovaj broj ne razlikuje puno od broja u RS-u. Statistike kažu da će ovaj broj u narednih pet godina porasti za 200% na globalnom nivou, naročito poslije specifičnih promjena koje je donijela pandemija, a u to ulazi i naše tržište. Činjenica je da je lockdown doprinio razjašnjavanju uobičajenog mita, naročito u nas, da pojedinac ne može dobro i kvalitetno raditi ako nije fizički smješten unutar radne organizacije. To je, naravno, apsolutno netačno, a rekla bih i da ta dislociranost donosi svojevrsnu prednost – štedi vrijeme i novac, a otvara prostor za više kreativnosti

poručuje Krvavac.

Ona je za IMEP (Program osnaživanja nezavisnih medija), grant New Voices/Novi glasovi, napisala seriju od 10 intervjua sa freelancerima u Bosni i Hercegovini u nastojanju da bolje razumije i promoviše ovakav način rada, pa je imala priliku i sreću upoznati različite, sjajne ljude koji su odlučili da svoj profesionalni život uzmu u svoje ruke i usmjere karijeru u pravcu i na način na koji su oni to odlučili.

Profil freelancera, njen je zaključak do kojeg je došla radeći i razgovarajući sa prilično velikim brojem „slobodnjaka“, je kao prepisan iz nekog kataloga za napoželjnijeg posloprimca.

U pravilu se radi o izuzetno discipliniranim i predanim ljudima koji besprijekorno upravljaju vremenskim resursima. Većina radi na nekoliko projekata istovremeno, pa je dobro razumijevanje i planiranje koliko vremena trošite na neki zadatak od ključne važnosti za uspješan ishod. Dobar dio njih je radio, ili još uvijek radi, „moonlighting“, mjesečarenje, gdje tokom dana rade klasične, od 9 do 17 poslove, a noću freelancing zadatke, što je zbilja vrijedno divljenja. U jednom trenutku se većina u konačnici opredijeli za freelancing, što opet glasno govori o isplativosti ovakvog rada. Ova specifična skupina u najvećem dijelu cijeni slobodu da proizvodi birajući vrijeme i mjesto odakle radi, pa je malo izazova koja imaju klasični poslovi. Primjerice, ako imate obavezu koju morate obaviti u toku radnog vremena freelancer neće zbog izostanka iz ureda radnu obavezu preskočiti tog dana, nego će vrijeme obavljanja zadatka naprosto prilagoditi dnevnom rasporedu

kaže nam Krvavac.

Poslovi kojima se freelanceri bave su izuzetno široka paleta a prevladavaju kreativci – ljudi koji pišu, dizajniraju, fotografiraju ili snimaju, rade voiceovere, bave se kuhanjem ili čak dizajnom zelenih površina i, naročito, IT sektor, gdje je ovakav način rada zapravo uobičajen i poželjan. Zapravo, kaže napa sagovornica, freelancera možete pronaći u bilo kojem radnom segmentu a količina zarade ovisi o tome koliko kvalitetno možete upravljati vremenom, koliko ste disciplinirani u poslu i zainteresovani da proširite portfolio klijenata.

Viša prosječna zarada

Prosječna zarada je zasigurno neusporedivo viša od statističke prosječne plate u zemlji, a znam i slučajeve gdje je na određenim projektima i poslovima moguće zaraditi i hiljade, pa i desetine hiljada. Ovisi čim se bavite i koliko je to čim se bavite deficitarno na tržištu, u kojoj ste industriji, koliko kvalitetno radite, koliko ste spremni raditi količinski (tehnički, ove poslove možete obavljati bez vremenskog ograničenja) i slično. Dosta je faktora koje ulaze u ovu kalkulaciju

kaže Krvavac koja je i sama dugo vremena bila freelancer.

Za kraj je navela koje su to prednosti a koji nedostaci ovog načina rada.

Tip sam osobe kojeg eklektika inspirira, volim raditi na više različitih strana. Pored rezultata, moja motivacija zavisi upravo o raznolikosti zadataka koje obavljam. Nadalje, meni je prednost to što sama kreiram radno vrijeme i mogu raditi „from elsewhere“, odnosno od bilo kuda gdje imam dobru Internet konekciju. Ovo treba razlikovati od „rada od kuće“, jer u ovom slučaju nisam dužna ni obavezna biti u gradu u kojem živim, pa čak ni u zemlji. Sama određujem koliko ću vremena dnevno uložiti u posao koji radim i, nakon godina iskustva, pronašla sam onaj omjer koji meni odgovara. Nedostaci su to što vam treba jako puno vremena da shvatite koji je to omjer. Bilo je perioda kada sam radila 12 ili 14 sati dnevno, što zacijelo ne bih da sam se odlučila za „standardno“ zaposlenje. Još jedna stvar koju ne bih nužno nazvala nedostatkom je to da su freelancerski ugovori vremenski ograničeni i nemate garanciju da će biti nastavljeni ili produženi. Ja sam to shvatila kao inspiraciju da sve što radim – radim besprijekorno i predano, krojeći usluge prema specifičnim potrebama svakog pojedinačnog klijenta i šireći taj krug. Do danas, u duže od decenije rada, imala sam zanemariv broj prekidanja saradnje, a niti jedan nije bio zbog kvalitete usluge. Sa gotovo svim takvim klijentima sam i danas u kontaktu, a dobar dio me angažuje i sa drugih projekata

kaže nam Krvavac.

Ima i savjet za sve freelancere.

Što se zdravstvene zaštite tiče, ukoliko ste freelancer neophodno je, i ovo ne mogu dovoljno snažno naglasiti, da imate prošireni paket zdravstvenog osiguranja u nekoj od osiguravajućih kuća koji sami birate i za koji odvajate novac. Sama sam ovo naučila na teži način. A što se penzionog fonda tiče, ionako daleko više vjerujem u to da se, i freelanceri i osobe sa standardnim poslovima, sami trebamo pobrinuti za zalihe i njihovu održivost

poručila je Krvavac.

 

Izvor: Biznis Info

Komentiraj